Svi članci

Ulaganje u Žabljak: zašto sjever raste brže od juga

3. avgust 2026. · Tim Invest-Me — vlasnici aktivnog biznisa izdavanja na Žabljaku

Ulaganja u crnogorske nekretnine u 2026. sele se sa primorja na sjever, a Žabljak je glavni dobitnik tog pomjeranja. Tražene cijene kuća porasle su 35% za godinu, na 1.824 €/m² (Estitor, avgust 2026), dok je stanovanje na sjeveru i dalje oko 36% jeftinije od primorskog (MONSTAT). Imamo četiri kuće za izdavanje na Žabljaku i tržište gledamo iznutra: šta gura cijene, zašto objekata sa prihodom praktično nema, o kojim rizicima prodavci ćute i kako izgleda ulaz od 140.000 €.

Zašto Žabljak poskupljuje 35% godišnje

Cijene gura turistička potražnja koja je postala cjelogodišnja, i to na vrlo malom tržištu. Ljeti se dolazi zbog Durmitora, Crnog jezera i rafting na Tari, zimi zbog Savinog Kuka. Dva vrhunca potražnje umjesto jedne ljetnje sezone rijetkost su u Crnoj Gori.

Tu potražnju vidimo u sopstvenoj statistici Bookinga. Novogodišnji termini zatvaraju se mjesecima unaprijed, popunjenost u špicu je 80–100%, ljeti se drži na 75–80%. Geografija gostiju se širi: počeli smo sa Srbijom i regionom, a sada redovno dolaze gosti iz Njemačke, Francuske i Belgije, bilo je i dolazaka iz Emirata. Kada turistički promet raste i razvlači se na cijelu godinu, dio njega neizbježno prelazi u potražnju za nekretninama.

Radi konteksta: novogradnja na nivou države dodala je 13% za godinu (MONSTAT). Žabljak sa svojih +35% raste osjetno brže od tržišta u cjelini. Jedna ograda koja se rijetko pravi: +35% je dinamika traženih cijena iz oglasa, a ne cijena zaključenih poslova. Na tržištu u rastu prodavci u cijenu ugrađuju očekivanja, pa je stvarni rast skromniji — ali smjer trenda ova cifra prenosi tačno.

Koliko je sjever jeftiniji i zašto se razlika smanjuje

Po podacima MONSTAT-a, stanovanje na sjeveru Crne Gore je oko 36% jeftinije nego na primorju. Razlog je istorijski: turistički novac je pola vijeka išao u Budvu, Kotor i Bar, dok je sjever ostajao agrarni. Investitoru je ta nesrazmjera važnija od bilo koje prognoze: za manje novca ovdje se kupuje objekat koji radi više mjeseci godišnje.

Kriterijum Sjever (Žabljak) Primorje (Budva, Kotor)
Nivo cijena stanovanja oko 36% niži (MONSTAT) orijentir tržišta
Sezona izdavanja cijela godina: skijanje i planinarenje stvarno 3–4 mjeseca
Popunjenost u špicu Nova godina 80–100%, ljeto 75–80% (naša statistika) jul–avgust
Konkurencija domaćina manjak kvalitetnih kuća masovna gradnja apartmana
Likvidnost pri prodaji niža: osam i više mjeseci u oglasu viša

Razlika se smanjuje iz prostog razloga: prinos po uloženom euru u planini je veći. Kvadrat košta trećinu manje, a cijena noćenja u sezoni uporediva je sa primorskom — naše kuće se izdaju po 65–130 € po noći. Dok kvadrat na sjeveru ne sustigne primorje, ta računica će privlačiti kupce. Detaljne raspone cijena po tipovima objekata razložili smo u tekstu koliko košta kuća na Žabljaku.

Šta se stvarno može kupiti: manjak objekata sa prihodom

Kuća u prodaji na Žabljaku ima mnogo, aktivnih biznisa izdavanja gotovo nimalo. Po našem pregledu oglasa (Estitor, Realitica; avgust 2026), među više od stotinu kuća u prodaji nismo našli nijednu drugu sa objavljenom i provjerljivom istorijom prihoda: tržište prodaje kvadrate i „potencijal“, a ne novčani tok koji već teče.

Najbliži uporediv objekat sa prihodom su četiri apartmana u Ivan Dolu za 770.000 €. Poređenja radi, naš kompleks od četiri kuće na ~700 m² prodaje se za 280.000 €, dakle ~1.279 €/m² — oko 30% ispod prosjeka tražene cijene na Žabljaku, i to sa namještajem, brendom i bazom gostiju unutra. Sopstveni objekat navodimo kao ilustraciju strukture tržišta, a ne kao reklamu: objekata sa prihodom ovdje nedostaje, i zato oni bolje drže cijenu od golih kvadrata.

Iz tog manjka slijedi praktičan zaključak za kupca: ako prodavac pokaže izvod iz kanala prodaje, objekat automatski ulazi u uži izbor. Kako takav izvod izgleda i šta se iz njega računa, pokazali smo u analizi sa kompletnom računicom prinosa.

Koji su stvarni rizici

Glavni rizik sjevera je likvidnost, i o tome govorimo otvoreno. Osam i više mjeseci u oglasu ovdje je normalno: kupaca je manje nego na primorju, a dubina tržišta neuporediva sa Budvom. Brže se prodaju objekti sa potvrđenom istorijom prihoda i cijenom po kvadratu bez maštanja. Ulaziti na Žabljak radi brze preprodaje je greška; ovo je tržište novčanog toka sa horizontom od pet godina naviše.

Drugi rizik je operativni. Zima na 1.450 metara je prava: snijeg, grijanje na pelet, priprema kuća za sezonu. Po našem iskustvu, održavanje kompleksa od četiri kuće košta 10–15 hiljada € godišnje — taj trošak mora sjediti u svakoj računici prinosa, inače računica laže.

Treći rizik je pravni. Od 14. avgusta 2025. u Crnoj Gori važi novi zakon o legalizaciji objekata, koji je pooštrio promet objektima bez riješenog statusa. Prije svake kupoprodaje tražite list nepokretnosti i status legalizacije svakog objekta i provjerite ih sa advokatom (podatak za avgust 2026, praksa primjene se još formira).

Kako ući u tržište od 140.000 €

Najmanji ulaz u aktivan biznis izdavanja na Durmitoru koji nam je poznat je 140.000 €: dvije kuće koje rade na jednoj parceli. Cio kompleks od četiri kuće je 280.000 €. Oba scenarija idu sa namještajem, aktivnim nalogom na Bookingu (ocjena 9.2, 56 utisaka) i bazom gostiju.

Scenario Cijena Bruto prihod godišnje Neto prinos
Dvije kuće na jednoj parceli 140.000 € 24–28 hiljada € ~10–11%
Cio kompleks: 4 kuće, ~700 m² 280.000 € 48–56 hiljada € ~10–11%

Neto prinos je obračunat poslije provizije Bookinga od oko 15% i operativnih troškova — bruto nikada ne predstavljamo kao dobit. U budžet dodajte porez na prenos prava: od 01.01.2024. skala je progresivna, 3% do 150 hiljada €, dalje 4.500 € plus 5% na razliku. Za 140 hiljada € to je 4.200 €, za 280 hiljada € jednim ugovorom 11.000 € (~3,9%); osnovica je procjena poreske, pa detalje provjerite sa advokatom. Kompletan pregled skale i pratećih troškova je u tekstu o porezu pri kupovini nekretnine.

Ako želite da tvrdnje iz ovog teksta provjerite na živom objektu, otvorite stranicu Family House Pleme: tamo je kalkulator prinosa sa providnim formulama, a na zahtjev šaljemo izvod sa Bookinga, fotografije i dokumentaciju. Uporedite brojke sa bilo kojom drugom ponudom na sjeveru — upravo tako bismo savjetovali da se provjerava i tuđi objekat.

Česta pitanja

Ima li smisla ulagati u nekretnine na Žabljaku 2026?

Ima, ako je cilj novčani tok, a ne brza preprodaja. Tražene cijene kuća porasle su 35% za godinu, na 1.824 €/m² (Estitor, avgust 2026), a potražnja za izdavanjem traje cijele godine. Ali sjever je nelikvidan: osam i više mjeseci u oglasu je normalno, pa se ulazi sa horizontom od pet godina naviše.

Zašto je sjever jeftiniji od primorja?

Turizam i novac decenijama su se slivali na primorje, dok je sjever ostajao agrarni kraj. Po podacima MONSTAT-a, stanovanje na sjeveru je oko 36% jeftinije od primorskog. Razlika se smanjuje jer je planinski turizam postao cjelogodišnji — skijanje zimi, planinarenje ljeti.

Kakav prinos daje izdavanje na Žabljaku?

Na našem kompleksu od četiri kuće bruto prihod je 48–56 hiljada € godišnje; poslije provizije Bookinga od oko 15% i operativnih troškova ostaje 10–11% godišnje na cijenu od 280.000 €. Brojke potvrđuje izvod sa Bookinga. Obećanja od „15% neto“ na ovom tržištu su razlog za oprez.

Da li se kuća na Žabljaku lako prodaje?

Ne, i to je glavni rizik sjevera: osam i više mjeseci u oglasu je uobičajeno, a kupaca je manje nego na primorju. Brže odlaze objekti sa potvrđenom istorijom prihoda i realnom cijenom po kvadratu. Ulaganje planirajte na godine, a povrat kroz novčani tok, ne kroz preprodaju.

Koliko novca treba za ulazak u biznis izdavanja?

Najmanji ulaz u aktivan biznis koji nam je poznat je 140.000 € za dvije kuće koje rade, sa bruto prihodom 24–28 hiljada € godišnje; kompleks od četiri kuće je 280.000 €. Povrh toga računajte porez na prenos: skala je od 2024. progresivna, za 280 hiljada € to je 11.000 € (~3,9%).